Evropski Defendologija Centar za naučna, politička, ekonomska, socijalna, bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja.

 

Partneri

Breadcrumbs

Borba za državnost srpskog naroda u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini trajala je vijekovima. Stoga, da bi mogli razumjeti sadašnje stanje i status tog naroda, bila je primarna potreba prikazati u najmanju ruku repetitorij istorijskih događaja i procesa na tom prostoru u dužem periodu. Preispitivanje srpske zbilje u kontekstu prošlosti pokazuje koliko se politički, ideološki i ratni sukobi na ovim prostorima neprestano ponavljaju držeći društvo u okovima prošlosti. Zašto je to tako, odgovor bi mogli potražiti u poznatoj sintagmi da „narodi koji ne znaju svoju prošlost, osuđeni su da svoje greške ponavljaju“.

Predstavljanje knjige “Reforma visokog obrazovanja u Republici Srpskoj”, autora prof. dr Duška Vejnovića, redovnog profesora Univerziteta u Banjoj Luci i Slavena Kneževića, MA, doktoranta Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, izdavač naučno-istraživačka organizacija Evropski defendologija centar za naučna, politička, ekonomska, socijalna, bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja iz Banja Luke Pred vama se nalazi kapitalno djelo (357 str.) koje predstavlja najsveobuhvatniju analizu visokog obrazovanja u Republici Srpskoj do sada – studija koja ne samo da dijagnostikuje duboke sistemske probleme, već nudi konkretne puteve ka transformaciji akademskog prostora.

Било је то прије равно 46 година. Далеке и прве послијеземљотресне бањалучке 1970. године. Група младих и разбарушених стваралаца, писаца, глумаца, новинара и иних радозналаца покренула је ревију с насловом „Глад сутра“. Били су ту покојни Спасоје Перовић, Мићо Шушница, Славко Баришић, па Никола Вуколић много живи Исмет Бекрић који се сада скрасио у Словенији и, коначно, Ранко Прерадовић. Бавили су се ти људи у ревији свим и свачим, почев од поезије, посредством прозе, преко свих видова критике (које је било за разлику од ововремености), до друштевних тема и дилема. Једна од ових потоњих, рецимо, бијаше питање омладинских радних акција, што бисмо данас могли именовати такозваним волонтерским радом. И још мнго је тога било ту, да се разумијемо, а што је одражавало оновременост. Хоће ли нашим садржајем сада бити одсликана и показана ововременост?