Kada bi svaki atom bio super kompjuter i mogao izračunati milion poteza u sekundi, i kada bi počeli računati u isto vrijeme, u vrijeme nastanka Svemira iz haosa Velikim praskom, prije 15-20 milijardi godina, danas bi bili oko 30 poteza u šahovskoj partiji. Šahovski kompjuter, još uvijek, nije bezgrešan i u dugoročnim složenim kombinacijama zna da pogriješi i da se “preračuna”. Ali, kompjuter je u stanju da odigra predivne šahovske poteze, veoma precizno, i za njega to nije teško. Najveći progres postiže se efektivnošću samog kompjutera za igranje šaha.

Na primjer, vidjećete da je progres načinjen povećanjem brzine procesora koji pretražuje veći broj mogućnosti, kako bi nadigrao čoveka. Predviđanja o dostizanju singularnosti se uglavnom baziraju na procjeni koliko je brz ljudski mozak i kada će mašina moći da dostigne tu brzinu. Naučnici tvrde da će, kada jednom bude bila u mogućnosti da nešto uradi određenom brzinom na kojoj operiše ljudski mozak, mašina u sledećem ciklusu moći da rešava naučne probleme brže, efikasnije, preciznije, jednostavnije i mnogo bolje od ljudi. Sa naše tačke gledišta, ista stvar će se desiti i u nauci, i ne postoji ni jedan razlog da tako ne bude. Potrebno je samo vrijeme.

Za čitav tekst, kliknite ovdje.